Skip to main content

Ruska socijaldemokratska radnička partija Istorija Reference Spoljašnje veze Мени за навигацију„Russian Social-Democratic Workers’ Party”„The Bolshevik-Menshevik Split”Russian Social-Democratic Workers’ PartyThe Bolshevik-Menshevik SplitWorldCat129605317n821551500000 0001 2259 357068993-2320302030845971cb12217986q(podaci)00629467ko2003204726DA0580588X

Бивше политичке партије у РусијиКомунистичка партија Совјетског Савеза


rus.istorijskaKomunističke partije Sovjetskog SavezapartijaKarla MarksasocijalizmaRusijasocijalizmaburžoaskogindustrijskogproletarijatapopulističkimRusijakapitalizamseljaštvoRusamirilegaliMinsku1898Boris EjdelmanNatan Vigdorčikkijevskerus.Pavel TučapskikijevskeStepan RadčenkopetrogradskeViktor VanovskimoskovskogKazimir PetrusevičEkaterinoslavaAron KremerAbram MutnikŠmuel KacBriseluLondonuu1903kapitalizmacarskogJulijem MartovomzapadnoevropskesocijaldemokratskepartijeliberalimaskrupulaboljševiciLenjinomavangardaruske tajne policijeGeorgij PlehanovruskogmarksizmaRevoluciji iz 1905petrogradskogsovjetaLav TrockimenjševikaboljševikaFebruarske revolucije1917MenjševiciavgustuRusku socijaldemokratsku radničku partiju (menjševika)boljševiciRusku socijaldemokratsku radničku partiju (boljševika)Boljševicimenjševikeruskegrađanskog rataegzil










(function()var node=document.getElementById("mw-dismissablenotice-anonplace");if(node)node.outerHTML="u003Cdiv class="mw-dismissable-notice"u003Eu003Cdiv class="mw-dismissable-notice-close"u003E[u003Ca tabindex="0" role="button"u003Eсакријu003C/au003E]u003C/divu003Eu003Cdiv class="mw-dismissable-notice-body"u003Eu003Cdiv id="localNotice" lang="sr" dir="ltr"u003Eu003Cdiv style="position:relative; overflow:hidden; background-color:#5E9DC8; text-align:center; color:white; font-size:1.25em; font-weight:bold; line-height:1.5em; margin-top: 5px;"u003Eu003Cuu003Eu003Ca href="/wiki/%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B5/%D0%A1%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%B0%D1%88%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%BC%D1%80%D1%82%D0%B8_%D0%B8_%D0%B4%D0%B5%D1%88%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D1%83_%D1%82%D0%BE%D0%BA%D1%83" title="Википедија:Гласање/Скорашње смрти и дешавања у току"u003Eu003Cspan style="color:white"u003EУ току су гласања везана за шаблоне скорашњих смрти и дешавања у току на почетној страниu003C/spanu003Eu003C/au003Eu003C/uu003Eu003C/divu003Enu003Cdiv style="position:relative; overflow:hidden; background-color:#5E9DC8; text-align:center; color:white; font-size:1.25em; font-weight:bold; line-height:1.5em; margin-top: 5px;"u003Eu003Cuu003Eu003Ca href="https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Trace_of_Soul_2019" class="extiw" title="commons:Commons:Trace of Soul 2019"u003Eu003Cspan style="color:white"u003EУчествујте у фото-такмичењу „Трагом душе” од 1. августа до 30. септембра.u003C/spanu003Eu003C/au003Eu003C/uu003Eu003C/divu003Enu003Cdiv style="position:relative; overflow:hidden; background-color:#5E9DC8; text-align:center; color:white; font-size:1.25em; font-weight:bold; line-height:1.5em; margin-top: 5px;"u003Eu003Cuu003Eu003Ca href="/wiki/%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%90%D0%BA%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0_%E2%80%9E%D0%9E%D0%B1%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%82%D0%B5_%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D1%83_%D1%84%D0%BE%D1%82%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BC%D0%B0%E2%80%9D" title="Википедија:Акција „Обогатите Википедију фотографијама”"u003Eu003Cspan style="color:white"u003EУчествујте у акцији „Обогатите Википедију фотографијама” од 14. до 31. августа.u003C/spanu003Eu003C/au003Eu003C/uu003Eu003C/divu003Enu003Cdiv style="position:relative; overflow:hidden; background-color:#5E9DC8; text-align:center; color:white; font-size:1.25em; font-weight:bold; line-height:1.5em; margin-top: 5px;"u003Eu003Cuu003Eu003Ca href="/wiki/%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%97%D0%B0%D1%85%D1%82%D0%B5%D0%B2%D0%B8_%D0%B7%D0%B0_%D0%B0%D0%B4%D0%BC%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%B0%D1%9A%D0%B5/%D0%94%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5/FriedrickMILBarbarossa" title="Википедија:Захтеви за администрирање/Давање/FriedrickMILBarbarossa"u003Eu003Cspan style="color:white"u003EУ току је гласање о додели администраторских права кориснику FriedrickMILBarbarossa.u003C/spanu003Eu003C/au003Eu003C/uu003Eu003C/divu003Eu003C/divu003Eu003C/divu003Eu003C/divu003E";());




Ruska socijaldemokratska radnička partija




Из Википедије, слободне енциклопедије






Иди на навигацију
Иди на претрагу
























Ruska socijaldemokratska radnička partija
Российская социал-демократическая рабочая партия
OsnivačVladimir Lenjin
sekretari
Julij Martov (menjševici)
Vladimir Lenjin (boljševici)
Osnovana14. mart 1898. god.; pre 121 godine (1898-03-14)
Raspuštena
000000 !1917Грешка у изразу: непознати интерпункцијски карактер „{“.00 !1917 (1917)
NaslednikRSDRP(b)
Sedište
Sankt Peterburg
 Ruska Imperija
NovineIskra
Ideologija
socijalizam,
marksizam;
frakcije:
• menjševizam
• boljševizam
Politička pozicijalevi centar
Međunarodno članstvo
Druga internacionala (1889—1912)
Boje
     crvena

Ruska socijaldemokratska radnička partija (RSDRP; rus. Российская социал-демократическая рабочая партия (РСДРП)) bila je istorijska prethodnica Komunističke partije Sovjetskog Saveza.[1]


RSDRP je bila tipična partija svog vremena, nastala na idejama Karla Marksa, još uvek u traženju najboljih metoda za ostvarivanje svog cilja — socijalizma.
Ona se držala stava da bi Rusija mogla doći do socijalizma jedino razvojem buržoaskog društva i industrijskog proletarijata, oštro se suprotstavljajući tada raširenim populističkim idejama da bi Rusija mogla preskočiti kapitalizam, oslanjajući se na seljaštvo, jer je većina Rusa tad živela u seljačkim komunama zvanima mir.[1]



Istorija


Osnivački kongres partije održan je u ilegali u Minsku 1898.[1] Osnivači su bili Boris Ejdelman i Natan Vigdorčik u ime kijevske grupe okupljene oko časopisa Radničke novine (rus. Рабочая газета): Pavel Tučapski, predstavnik kijevske grupe Radnički savez; Stepan Radčenko, predstavnik petrogradske grupe Borbeni savez, Viktor Vanovski u ime moskovskog Radničkog saveza, Kazimir Petrusevič u ime radnika Ekaterinoslava, te Aron Kremer, Abram Mutnik i Šmuel Kac. Većina osnivača je vrlo brzo pohapšena, pa je Drugi kongres partije iz sigurnosnih razloga održan u Briselu (jul) i Londonuu (avgust) 1903.[1]


Na tom kongresu na kojem se okupilo 57 delegata,[2] došlo je do raskola partije na dve frakcije: menjševike i boljševike.[1] Oni su se razišli oko koncepcije rukovođenja partijom, ali i oko profila partije i članstva. Načelno su obe frakcije bile za rušenje kapitalizma i svrgavanje carskog režima, ali menjševici — predvođeni Julijem Martovom — preferirali su masovnu, labavo organizovanu demokratsku partiju, čiji bi se članovi mogli u mnogim pitanjima i razilaziti, ali se ipak slagati oko bitnog.[2] Ovo je delom nalik na zapadnoevropske socijaldemokratske partije. Oni su bili spremni sarađivati s ruskim liberalima, a imali su skrupula o upotrebi revolucionarnog terora (zato su ih zvali meki). S druge strane, boljševici predvođeni Lenjinom, bili su radikalniji i borbeniji; oni su hteli da se partija oblikuje kao avangarda radničke klase, iz malog rukovodećeg nukleusa, od ljudi koji za partiju žive i rade 24 sata, disciplinovanih profesionalnih revolucionara[1] koji bespogovorno provode partijske naloge i ne prezaju ni od čeg što bi ih dovelo do cilja (zato su ih zvali tvrdi).[2]


Lenjin je shvatao da se u vremenu revolucionarnih previranja nema puno vremena za demokratiju, a nije imao ni poverenja u mase.[2] Jedan od razloga njegovog preferiranja malog partijskog aparata bili su i sigurnosni razlozi. Tajnoj policiji bilo je puno teže ubaciti svoje ljude u uski krug proverenih članova, nego u masovna tela kakva su uobičajeno imale partije tog vremena. To se kasnije pokazalo potpuno tačnim, jer je jedan član organizacionog odbora kongresa bio agent ruske tajne policije.[2]


Georgij Plehanov jedan od utemeljitelja ruskog marksizma zauzeo je neutralnu srednju poziciju, pa je ta partijska linija ostala dominantna do samog kraja rada te partije.[1]


Članovi Socijaldemokratske radničke partije imali su presudne uloge u neuspeloj Revoluciji iz 1905, naročito u radu petrogradskog sovjeta u kom je njihov član Lav Trocki bio predsednik.[1]


Do definitivnog razlaza između menjševika i boljševika došlo je tokom turbulentnih vremena Februarske revolucije (1917).[1]Menjševici su osnovali vlastitu partiju u avgustu — Rusku socijaldemokratsku radničku partiju (menjševika), a boljševici svoju Rusku socijaldemokratsku radničku partiju (boljševika).[1]


Boljševici su istisnuli svoje rivale menjševike sa ruske političke scene, nakon građanskog rata,[1] posle kog su brojni menjševici otišli u egzil.



Reference




  1. 1,001,011,021,031,041,051,061,071,081,091,10 Russian Social-Democratic Workers’ Party” (na jeziku: engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 25. 09. 2014. 


  2. 2,02,12,22,32,4 „The Bolshevik-Menshevik Split” (na jeziku: engleski). History Today. Pristupljeno 07. 11. 2017. 




Spoljašnje veze



  • Russian Social-Democratic Workers’ Party (na jeziku: engleski)


  • The Bolshevik-Menshevik Split (na jeziku: engleski)









Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ruska_socijaldemokratska_radnička_partija&oldid=21170732”













Мени за навигацију



























(RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgPageParseReport":"limitreport":"cputime":"0.560","walltime":"0.773","ppvisitednodes":"value":1881,"limit":1000000,"ppgeneratednodes":"value":0,"limit":1500000,"postexpandincludesize":"value":31782,"limit":2097152,"templateargumentsize":"value":4064,"limit":2097152,"expansiondepth":"value":21,"limit":40,"expensivefunctioncount":"value":0,"limit":500,"unstrip-depth":"value":0,"limit":20,"unstrip-size":"value":4187,"limit":5000000,"entityaccesscount":"value":1,"limit":400,"timingprofile":["100.00% 704.619 1 -total"," 57.39% 404.371 1 Шаблон:Infokutija_politička_partija-lat"," 56.64% 399.063 1 Шаблон:Infobox"," 22.64% 159.503 1 Шаблон:Јез"," 12.02% 84.673 1 Шаблон:Commonscat"," 10.64% 74.948 1 Шаблон:Reflist"," 9.21% 64.927 2 Шаблон:En_icon"," 8.36% 58.941 2 Шаблон:Latinize"," 8.27% 58.269 2 Шаблон:Cite_web-lat"," 7.44% 52.438 2 Шаблон:Link_language"],"scribunto":"limitreport-timeusage":"value":"0.264","limit":"10.000","limitreport-memusage":"value":13636280,"limit":52428800,"cachereport":"origin":"mw1309","timestamp":"20190713201213","ttl":2592000,"transientcontent":false););"@context":"https://schema.org","@type":"Article","name":"Ruska socijaldemokratska radniu010dka partija","url":"https://sr.wikipedia.org/wiki/Ruska_socijaldemokratska_radni%C4%8Dka_partija","sameAs":"http://www.wikidata.org/entity/Q204911","mainEntity":"http://www.wikidata.org/entity/Q204911","author":"@type":"Organization","name":"u0421u0430u0440u0430u0434u043du0438u0446u0438 u043fu0440u043eu0458u0435u043au0430u0442u0430 u0412u0438u043au0438u043cu0435u0434u0438u0458u0435","publisher":"@type":"Organization","name":"Wikimedia Foundation, Inc.","logo":"@type":"ImageObject","url":"https://www.wikimedia.org/static/images/wmf-hor-googpub.png","datePublished":"2014-09-25T04:32:54Z","dateModified":"2019-01-02T06:57:17Z","image":"https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/75/1st_Programme_of_the_Russian_Social_Democratic_Labour_Party.jpg"(RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgBackendResponseTime":126,"wgHostname":"mw1263"););

Popular posts from this blog

ParseJSON using SSJSUsing AMPscript with SSJS ActivitiesHow to resubscribe a user in Marketing cloud using SSJS?Pulling Subscriber Status from Lists using SSJSRetrieving Emails using SSJSProblem in updating DE using SSJSUsing SSJS to send single email in Marketing CloudError adding EmailSendDefinition using SSJS

Кампала Садржај Географија Географија Историја Становништво Привреда Партнерски градови Референце Спољашње везе Мени за навигацију0°11′ СГШ; 32°20′ ИГД / 0.18° СГШ; 32.34° ИГД / 0.18; 32.340°11′ СГШ; 32°20′ ИГД / 0.18° СГШ; 32.34° ИГД / 0.18; 32.34МедијиПодациЗванични веб-сајту

19. јануар Садржај Догађаји Рођења Смрти Празници и дани сећања Види још Референце Мени за навигацијуу